PRIRODNO DOMAĆE NAJBOLJE

Kajsija potiče iz severoistočne Kine, odakle se proširila dalje u svet. Sta­bla kajsije dospevaju u rod nakon 3 – 4 godine i na pažljivo odabranim terenima redovno rađaju.

Sveži plodovi kajsije cenjeni su kao stono voće, a i kao sirovina za preradu u raznovrsne prerađevine (sokove, džemove, pekmeze, kom­pote itd.). Osim toga, plodovi se suše, a i prerađuju u rakiju izvarednog kvaliteta…

KAJSIJEVAČA

"Kap vatre" spravlja se od konzumnih sorti kajsije sa izraženim aromama. Svaka voćka se ručno odabira pre nego što dospe u pogon za preradu. Naša kajsijevača je proizvedena je od aromatičnih plodova kajsije stonih sorti iz voćnjaka čuvenog Šumadijskog kraja.

ŠLJIVOVICA

Destilacijom u bakarnim kazanima porodica Milosavljević i Milovanović, dobijamo čuvenu rakiju šumadijsko-kolubarskog kraja koja sazreva u hrastovim buradima. Mala i unikatna serija od šljive „Ranke“ je za Vas selekcionisana u malim pakovanjima.

DŽEMOVI

Džemovi “Budi srećan, bre!” su stoprocentno prirodni i domaći jer nastaju odabirom najzdravijeg i najkvalitetnijeg, ručno branog voća iz našeg kraja. Naši džemovi ne sadrže konzervanse, veštačke boje i arome. Ne sadrže tragove oraha i glutena. Pogodni su za vegetarijance.

Kajsija (Prunus armeniaca L. ili Armeniaca vulgaris L.) potiče iz severoistočne Kine, odakle se proširila dalje u svet. Sta­bla kajsije dospevaju u rod nakon 3 – 4 godine i na pažljivo odabranim terenima redovno rađaju. Otpornija je na biljne bo­lesti i štetočine od većine drugih voćnih vrsta pa joj je zaštita jeftinija.

Plodovi rano sazrevaju (jun, jul) i na tržištu postižu visoku cenu. Bogati su šećerima, organskim kiselinama, vitaminima i mineralnim materijema. Kajsija se bere od kraja juna do kraja jula. Najčešće je to ručna berba. Sveži plodovi kajsije cenjeni su kao stono voće, a i kao sirovina za preradu u raznovrsne prerađevine (sokove, džemove, pekmeze, kom­pote itd.). Osim toga, plodovi se suše, a i prerađuju u rakiju izvarednog kvaliteta.

Sadrži 82 – 89% mezokarpa, 5% pokožice i do 10% koštica. Ukupnih šećera ima 7-12,5 %, od kojih je najzastupljenija saharoza, a ukupnih kiselina ima 0,6–1,9 %. Za preradu u rakiju, kajsije treba da budu potpuno zrele ili prezrele, meke, kada imaju najviše šećera i arome. Pre stavljanja na alkoholnu fermentaciju odvajaju se koštice. Rakija dobijena od voća kod kojeg je odvojena koštica, kao što je slučaj kod naše rakije, sadrži manje cijanovodonične kiseline i benzaldehida.

Potrebno je tokom vrenja vršiti svakodnevno mešanje kljuka. Takođe je važno napomenuti da je poželjno u ovom slučaju nakon alkoholne fermentacije, obaviti destilaciju u nekoliko narednih dana. Kajsija sadrži jednu veoma suptilnu aromu koja destilacijom prelazi u rakiju, a sveže kajsije su bogatije isparljivim jedinjenjima koji utiču na specifičan miris kajsije. Rakija kajsijevača smatra se delikatesnom, jer je odlikuju specifična organoleptička svojstva.

Konzumira se sa jačinom 40-45 % v/v etanola, često kao bezbojna. Da bi dostigla svoj pun potencijal trebalo bi bar godinu dana da odleži. Starenjem u hrastovom buretu dobija u ukupnom kvalitetu, pojavljuje se buke koji se odlično harmonizuje sa primarnom aromom kajsijevače.

ŠTA KAŽU NAŠI REDOVNI KUPCI

Posle dugogišnjih terapija i problema sa probavom i cirkulacijom, napokon sam našao prirodan lek koji me okrepljuje i podiže raspoloženje ujedno.

Ivan Marinković

Svojoj deci uvek pre ponudim neki proizvod za koji znam da je napravljen onako kako bi to i ja sama uradila brinući o njihovom zdravlju.

Marija Stupar

Otaka sam otkrila džemove "Budi srećan, bre!", svaki novi dan započinjem sa njima i da, jesam srećnija.

Ivona Popovski

"Kap vatre" je rakija koja u potpunosti odgovara mom metabolizmu i rado je konzumiram u svakoj prilici.

Velibor Knežević